Andrićev prikaz kasabalijskog života u romanu ,,Na Drini ćuprija”

Roman ,,Na Drini ćuprija” opisuje višegradski most i živote ljudi oko njega. Roman ima istorijsku pozadinu kroz koju prikazuje smjenjivanje kultura i običaja među narodom u Bosni i Hercegovini. Andrić nam prikazuje razvoj života u kasabi od XVI vijeka pa do Prvom svjetskog rata. Život u kasabi je kao i širom Bosne i Hercegovine bio mukotrpan i težak. Obični seljak se borio da prehrani svoju porodicu i preživi do sutra, dok je postojalo i par dobrostojećih porodica. Kasaba je bila sjedište tri naroda, koja su mogla i morala da žive zajedno. Ponekad je bilo manjih sukoba, međutim, kad priroda zaprijeti, tada bi svi bili jednaki. Pored problema koji su dolazili sa poplavama, bunama i bolestima, bilo je i onih koji su došli sa okupatorom. U vrijeme turske vlasti, vršeni su razni terori, među kojima je i danak u krvi. Međutim, kao što u dobrom ima i lošeg, tako i u lošem ima nečega dobrog, jer da nije bilo toga kasaba nikada ne bi imala svog Mehmed-pašu Sokolovića, koji je naredio podizanje mosta preko nemirne i neukrotive Drine. Još kao dječak, dok su ga odvodili, on je u svojoj glavi zacrtao most, koji će kasnije srasti uz život svakog kasabalije. Svi su se često voljeli okupljati na kapiji mosta i voditi razgovore tokom lijepih ljetnih noći. Međutim, kako svemu dođe kraj, tako dođe kraj i osmanskoj vlasti. Nakon njih, dođoše Austrijanci i donesoše nove probleme i promjene. Mnogima to teško pada, a naročito muslimanskom stanovništvu, koje se osjećalo kao ostavljeno na cjedilu. Većina njih nije mogla, a ni željela da prihvati nove običaje. Takav je bio i Alihodža. Ipak, bilo je i onih koji su to prihvatili i išli u korak sa vremenom. U tom periodu život u kasabi se brzo mijenjao kao i njen izgled. Pored promjena, život je tekao mirno i bez većih oscilacija. Vremenom studenti odlaze na studiranje u inostranstvo, a sa sobom donose i evropske ideje. Polako se budi svijest i o nacionalizmu. Situacija postaje zategnutija i na Vidovdan 1914. ubistvom Franca Ferninanda u Sarajevu, srpsko stanovništvo se ponovo nalazi na udaru. Most tada biva prvi put oštećen čime se roman i završava.
Iz kasabalijskog života vidimo kako su se stvari kroz vijekove odvijale na našem prostoru i preko njih možemo lakše razumjeti situaciju koja je sada oko nas.

                                                               Vladan Janković, III1 gimn.